Ugtozene vrste

Ova ogromna životinja tamnosive je boje, s dugačkom surlom, velikim ušima i kljovama. Od azijskog slona razlikuje se po svojoj veličini, većim ušima i kljovama i tzv. dva prsta na usniku surle. Visina do koje narastu je 3 do 4 m u leđima, a dužina 6 do 7.25 m. Težina se kreće od 3200 do 6400 kg, a ženke su obično manje. Životni vijek je 70 godina. Ženske spolno sazrijevaju s 10-11 godina, a mužjaci s 10-20 godina. Afrički slonovi glasaju se na više načina poput recimo fijukanja, zviždanja, piskutanja, trubljenja, a imaju i sposobnost proizvodnje niskofrekventnih zvukova koje ljudsko uho ne može čuti, a omogućava im komunikaciju s ostalim hordama koje mogu biti miljama udaljeni.



Budući da je vegetarijanac, afrički slon zahtijeva mnogo hrane, tako da ponekad dnevno konzumira oko 225 kg biljnih sadržaja. Najprepoznatljivija je slonova surla, a to je ustvari produženi nos i gornja usna. Ona je zadužena za disanje, skidanje grančica sa drveća, čupanje trave, trganja voća i unosa hrane u svoja usta. Surla se također koristi za miris, dodir, piće, pozdravljanje, bacanje prašine ili kupanje. Slonovi sa svojom surlom mogu usisati do 11,5 litara vode i špricati si u svoja usta za piće ili se tuširati po leđima. U oba spola slona, na gornjoj čeljusti rastu dva sjekutića koji tvore kljove.
Zanimljivo je da slonovi žive u vrlo organiziranoj strukturi. Naime radi se s skupini od 10 slonica sa svojim mladima, a glavu te skupine čini najstarija i najveća ženka po principu matrijarhata. Mužjaci se pridružuju skupini samo za vrijeme parenja. Ženke slonova, jedne su od rijetkih sisavaca, pored ljudi, koji žive nakon svojih plodnih godina. Reproduktivni period slonice završava između 45. i 50. godine starosti. Nakon toga perioda ona pomaže ostalima u brizi oko malenih. Zbog slonovače (kljove), koja se koristila u tvornici za izradu piano tipki, loptica za billiar i drugih dragocjenih stvari, lovci su ubijali na tisuće ovih veličanstvenih životinja, stoga se afrički slonovi danas nalaze na listi ugroženih i zaštićenih životinja.

Na prvi pogled panda je sličan medvjedima, ali zapravo je srodnik s manjim rakunima. Iako su njegovi preci mesojedi, veliki panda, povučen i miroljubiv je isključivo vegeterijanac, i hrani se gotovo samo bambusom.
Pande su samotnjaci. Dvije trećine dana provode hraneći se, a ostalo vrijeme se odmaraju.Izuzetno su spretni penjači, svoju sposobnost penjanja na drveće koriste samo kada im prijeti opasnost od grabežljivaca kao što je smeđi medvijed, leopard, itd. Bambusove šume su gotovo neprohodne, ali pande rade tunele u gustom, niskom raslinju, kroz koje se kreću. Kroz te tunele se kreću brzo i vrlo tiho. Žive u predjelima hladne i vlažne klime, međutim, vodopropusno krzno pruža mu dovoljnu zaštitu.



Iako se pande ubrajaju u grabežljivce, njihova prehrana se sastoji isključivo od biljaka, lišća i svježih mladica različitih vrsta bambusa. Bambus ima malu hranjivu vrijednost, pa panda mora pojesti u prosjeku deset do dvadeset kilograma biljne hrane dnevno... U proljeće se hrani mladicama, ljeti lišćem, a zimi stabljikama. Ovisno o godišnjem dobu, hranu nadopunjuje drugim biljem i ptičjim jajima. Budući da panda u potrazi za hranom ne koristi oči, vid mu je slabo razvijen.
Samotnjački raspoloženi, veliki pande žive zajedno samo u sezoni parenja, pa i onda samo na kratko vrijeme... Pet mjeseci nakon parenja u gnijezdu od bambusa na svijet dolazi samo jedan mladunac, a vrlo rijetko se može dogoditi da na svijet dođu 2 mladunca. Najčešće jedan od ta dva mladunca ugine. Jednim djelom zbog malog broja mladunaca velike pande su postale ugrožena vrsta. Kao i kod medvjeda mladunac je u trenutku dolaska na svijet vrlo malen i njegova prosječna dužina je samo nekih petnajstak centimetara, a težina tek 100-tinjak grama. Tijelo mu nije prekriveno krznom, slijep je i potpuno bespomoćan. Uz majku ostaje otprilike nekuh 18 mjeseci.
Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je, kao i kod drugih medvjeda malen, dug samo oko 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.

Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom. Živi u krdima, mužjaci narastu do 3.5 m dužine i 2 m u visini ramena, a teži od 800 do 1000 kg.